Certifikacija certifikatora

2015-04-20

Tko certificira certifikatora? Sitnica od prošlog vikenda me podsjetila na raznorazna priželjkujuća nagađanja posljednjih desetak godina kako je došlo vrijeme licenciranog uvođenja suhozidnih majstora. To se u raznim prilikama znalo izustiti od ljudi iz osnovne škole, srednje škole, pučkih učilišta, sveučilišta, zatim različitih udruga, zadruga, obrta i tvrtki, a kao uzor se obično upire prstom na DSWA. U međuvremenu su se ljudi u svojim mjestima na obnovama suhozida krenuli okupljati već češće, s “Mojim kažunom” kao najčuvenijom akcijom i, s druge strane, “Dragodidom” kao udrugom spremnom pomoći na raznim mjestima – uostalom, čak i sa svojim dvaput objavljenim priručnikom gradnje.

Srećom, do upisa novoklasificiranog zvanja u radne knjižice nije došlo. Ključna razlika između ambijenta DSWA i istočnojadranskih suhozida je u tome što ovdje nema takvog tržišta. U prvoj industrijskoj zemlji svijeta kulturni krajolici su došli pod udar dovoljno davno da se nazor o potrebi očuvanja takvih otvorenih prostora uspostavi još prije pola stoljeća a potom i specijalizira umijeće njihovog stvaranja i održavanja. Da se pred zamah izgradnje autocesta npr. burobrane propisalo graditi u suhozidu umjesto u gabionskim košarama ovisnima o izdržljivosti žice, preko noći bi nastala i potreba za vičnim suhozidarima. Samo, takvi bi među sobom imali uglaviti pravila nove profesije i zajamčiti trajnost svojeg djela. U DSWA to i čine, jer dobro sagrađen suhozid ima izgledniji rok trajanja od betonske kuće kakvoj je naručen kao ukras. Cestarski burobrani ipak ne bi bili odgovorno vokacijsko rješenje jer bi njihovi majstori nakon 2008. godine nestali zajedno s splašnjavanjem građevinarskog balona i jasno je kako bi takvo umijeće imalo biti prije svega u vezi s obrađivanjem zemlje, upravljanjem odgovarajućih prostornih zona i zaštićenih krajolika. (Uzgred, “burobrani” mi se i ne doimaju posve promašenom temom, makar ne nakon što sam naprije na Orutu tj. Zmajanu a onda i na Kaknju, dakle u pomno izgrađivanim suhozidnim kulturnim krajolicima, na najizloženijim mjestima naišao na “jugobrane” kakvih nema na stranama izloženima buri. Za pravovremenu argumentaciju građevinarima takvo što je trebalo elaborirati po koje desetljeće ranije…)

Suhozidar kakvom bi netko licencirao zanat imao bi biti kadar zajamčiti da izgrađeni suhozid neće ugroziti ni imovinu ni živote. Takvo što bi trebao biti sposoban učiniti za svaki od karakterističnih lokalnih oblika, toliko različitih među sobom kao što se kažuni ili vrtujci razlikuju od Kudinog mosta. U DSWA to rješavaju periodičnim tečajevima certificiranih majstora s prakticiranim oblicima tipičnima za pojedine krajeve, izazov olakšavajući time što se u najvećem dijelu baštine (i naručivanih usluga) radi tek o ogradama. Na takvom mjestu dolazi naše pitanje: tko bi, uopće, smio dodjeljivati dozvole ulaska na tržište na kakvom bi sutradan i kažun, i vrtujak, i most, i lažno svođena čatrnja itd. itd. bili sagrađeni onoliko pouzdano koliko su to i lokalni predlošci iz prošlosti? Sruši li se neki tipično lokalni oblik i napravi štetu, bi li bio kriv samo njegov graditelj ili također i onaj tko je zajamčio njegove sposobnosti? Tko certificira takvog certifikatora?

Primjer DSWA je prikladno tržišni, no drugdje su standarde postavljali osobenjaci poput Lassurea ili Micatija koji do službenih ustanova nisu previše držali. Odgovor je doista takav: kao i u vrijeme kad su građeni predlošci, i danas certifikatore za lokalne oblike jedino mogu certificirati njihove lokalne zajednice. (U nekom naprednom tržištu s jarko istaknutim mogućnostima, one bi takvo svoje pravo mogle i koncesionirati. Istina, to bi povuklo i nove vrste odgovornosti.) Prava i obveze nad individualnim ostvarenjima su zakonski jasna, ovdje se tek radi o kolektivnom stvaratelju. I tako smo došli do vikendaške crtice.

 

Lok'a, žirajsko polje
Budući da me se zna nazivati nacionalnim autoritetom za suhozide, evo tko me kao fikcionalnog certifikatora certificirao prošle subote. Nitko drugi doli – moje selo (s doličnim modernim posvjedočenjem moje davnašnje susjede iz Brda). Terensko fotografiranje sam povezao s najavljenim čišćenjem okolice Lokve (“Lok’e”) koja je prošle jeseni bila pod nezapamćenom poplavom, pa kad sam došao na razne načine je već radilo dvadesetak ljudi a netko je predložio kako bi se mogao prihvatiti zarušenog suhozida. Kad se iznad vode vidi besprijekorna okomica ograde što u dužini od više desetaka metara nadvisuje čovjeka, i to na odavno kultiviranom mjestu gdje ona traje već stoljećima, postane jasno da se nisam smio obrukati. Naravno, u par sati posla se ne može ni mnogo učiniti, no ipak se nadam da je taj mali popravak ostao doličan okolici i oku današnjih obrađivača.

“Lokalna zajednica” su pojam i tema od kojih certifikatori zaziru, jer se ne da utjerati u bocu ni izmjeriti na milimetar. Niti je ovdje bilo prisutno čitavo selo, niti je zasjedalo prosudbeno povjerenstvo, niti su se raspinjali metri i visci. Ipak je na neki mali i simbolični način kolektivni korektiv uključen, jer ako sam tih par niskih metara napravio loše tada bi se i svaki suseljanin ili prolaznik dijeljenih korijena u eventualnom susretu sa studentima kojima predajem (ili sam predavao) kulturni krajolik i doticao se suhozidnih tema mogao narugati s integritetom tog merituma mojeg interesa. Kako se prije već podosta godina sjajno našalio jedan moj srednjoškolski profesor: ako si ti na toj bunji magistrirao, znači da je njen graditelj s njome doktorirao. I zbilja je tako: lokalne oblike kulture certificira lokalna zajednica, njen kolektivni stvaratelj i upravitelj. Zato se nadam da sam taj zidić popravio dobro… iako mi je nedostajalo škalje.

Oglasi

Komentiraj

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: