U bijelom je bolje

2007-01-04

Ima li nečeg tekstilnog u pobjedi Milana nad Juventusom u finalu Lige prvaka? Ustrajavajući na nošenju svojih uvriježenih bijelih dresova, vodstvo talijanskog kluba koji tradicionalno nosi netalijansko ime svojeg osnivača ostavilo je dojam nepokolebljive konzervativne sljedbe. Ligu su tijekom devedesetih triput osvajali noseći baš bijele dresove, slično kao što su se pred prošlogodišnje svjetsko finale Nijemci nadali uspjehu nad Brazilcima, osvajajući sva tri svoja pobjednička svjetska prvenstva u osnovnim bijelim dresovima, a gubeći ih 1986. i 1990. u rezervnim zelenim dresovima. Pitanje o svrsishodnosti ustrajavanja na bijeloj boji i na hrvatskim stadionima i oko njih također ima značenja životne odanosti… ušećete li na veliki derbi maksimirskog stadiona u bijeloj majici, znat će te otprilike na što mislim.

Vrijedi li, stoga, ustrajavati na bijeloj boji, iako kupcu vašeg dresa njegova puka boja neće zajamčiti pobjedu? Tomu u prilog idu kultura odijevanja i povijest odjeće. Isprana bijela boja i tehnološki zahtjevna crna boja nabijene su snagom primordijalnih elemenata, čijih se zaštita ne odriču niti nogometaši niti ratnici. Bijela boja nije nepoznata niti nevoljnicima u krajnjim nedaćama, kako se mogu prisjetiti pacifički otočani koje su američki piloti letcima obavještavali da nose bijelu odjeću, ne bi li se iz zraka civili razaznali od vojnika, a zla je pouka i posve blizu, u Bosanskom Šamcu 1992., kada su svi nesrpski stanovnici bili označeni bijelim vrpcama oko rukava. Zametke ljudskog shvatanja boja antropolozi pronalaze u novogvinejskim plemenima i narodima Ngombe u Kongu ili Paliyan u južnoj Indiji, koji među generičkim nazivima boja poznaju samo crnu i bijelu a sve ostale nazivlju opisnim izrazima.

Elementarna igra kontrasta zaslužna je za vizualni učinak zbog kojeg ćemo se više-manje svi složiti da s nedavna Papina posjeta Hrvatskoj najupečatljivija njegova županjska fotografija s crnim šokačkim šeširom na glavi. Bijela žalobna boja kakva nam se danas na dalekom Istoku doima egzotičnom carevala je doskora i među hrvatskim pukom, a i crni su škrlaci hrvatskih sela zaživjeli svoj život tek od 2. polovice XIX. st. Slično kao što su i u rječniku predajne terminologije preživjela kontinentalna područja “rubina” (sa starim korijenom “rub-“) spram iz priobalja širećih “košulja” (iz lat. “casula“), tako je i među bojama odjeće narodska bjelina ustuknula pred industrijski otmjenom crnom, a sama se bijela boja iz tjelovskih procesija, radosnog značenja liturgije pri najvećim svečanostima, prvotne oznake mučenika i krsne robice obrela u svečanim povorkama, prvim folklornim smotrama Seljačke sloge i okupljanjima Hrvatske seljačke stranke, o čemu je u svojem autoritativnom vodiču kroz postav zagrebačkog Etnografskog muzeja 1955. pisala Marijana Gušić. Ceremonijalnost i učinkovita obrednost bijelog tekstila zasnovana je, očito, u osnovnim polugama simbolizma, poput zapadnoegipatskog običaja odijevanja u bijelo udovice optužene za urokljivi pogled da bi se tako odjevena utamničila na četiri mjeseca.

Boje na Mreži:
http://www.colormatters.com

Da se ništa ne prepoznaje tako dobro kao izmicanje ičega za prepoznavanje, na primjeru bijele boje nisu poentirali samo nogometaši. Sličan učinak pobuđuje najelegantniji ures, onaj učinjen istom bojom kakve je i temeljnica. Bijelim vezom poznatim kao “chikan” u indijskoj pokrajini Uttar Pradesh razaznaju se muslimani, a u drugom dijelu zemlje bijelom odjećom i Zoroastrijanci. Bodovi bijelim vezivom izborili su se za poznatost u Norveškoj (tzv. “hardanger“), Škotskoj (Ayrshire), Irskoj (Carrickmacross), Njemačkoj (srednjovjekovni “opus teutonicum“, a poslije i čuvena drezdenska čipka). U Hrvatskoj je bijela rubenina i odjeća istaknuta u Slavoniji, o njoj se ovih dana izvješćuje u Hrvatskom Blagaju na Kordunu, a prepoznatljivost među svim hrvatskim maškarama u Putnikovićima na Pelješcu uživaju upravo “bijele maškare”. I još jedna primorska bijela momčad koja bi htjela biti pamćena po ozbiljnosti, no to nas vraća na početak ove priče…
 

Prvi put objavljeno u NIB 9. lipnja 2003.

Oglasi

Komentiraj

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: