Tekstilnom strukom preko ramena

2007-01-04

Kako novine izvješćuju, na Zagrebačkom velesajmu se 22. veljače moglo vidjeti kako će na nogometnom terenu izgledati hrvatski prvotimci. Oku sviklom na predmete iz hrvatske odjevne prošlosti napose je zanimljiv bio dres koji u gornjem dijelu preko plavog polja nosi traku u karakterističnoj teksturi crveno-bijele šahovnice. Zaškiljivši pri pogledu na nogometaša onako kako to pri odvagivanju kompozicije neke slike čine likovni stručnjaci, doima se kao da je na plavoj odjeći preko lijevog ramena prebacio kakav otmjen i naglašen šal crvenog uzorka. To je u hrvatskoj tradicijskoj baštini bila “struka”.

Taj komad sličan današnjem šalu bio je nošen među više naroda Dinaridskog masiva. “Struka” je bila široka oko jedne “pole” s tkalačkog stana (uglavnom oko 70 cm) a duga ponajviše oko 2 m (čak i do 270 cm). Deblja vunena nit je najčešće bila nebojana, za imućnije crna ili crvena, a crvena i u nekim izuzetnim prilikama (npr. za mladoženju ili za dubrovačkog barjaktara, kakav je likom sačuvan na slici Nikole Arsenovića). Dvonitna tkalačka tekstura je bila nenametljiva, a glavni ukras su bile kićenke na krajevima. Manje struke nosile su i žene, no glavna joj je namjena bila poslužiti putniku, pastiru ili vojniku kao ogrtač.

Stoga su se struke znale raditi i od kostrijeti – kozje dlake. Iz zadnjih je vojski (poput crnogorske) izašla tek s jednoobraznom uniformom. Crnogorci su bili i njenim najvjernijim nositeljima – sa strukom je ogrtao i Njegoš, a na cetinjskom dvoru bila je uobičajenim prizorom. U novijim vremenima ovakav ogrtač se počeo raditi prilagođen isključivoj namjeni pokrivača za krevet, a na otvorenom je bio posve zamijenjen kabanicama. U istočnoj Bosni, Srbiji, Srijemu i Makedoniji su ljudi iz dinarskog gorja bili nazivani “Strukarima”.

Poput engleske riječi iz kojeg je preuzet “šal” sa svojim preoblicima, izvorno iransko značenje i s tim komadom ogrćuće odjeće cilja na vunu. Najčuveniji brđanski komad ove vrste svakako je škotski kilt, koji je nastao od ogrtača namjenom i oblikom istovjetnog našoj struci. U čuvenoj studiji otprije dva desetljeća povjesničari su utvrdili da je engleski vlasnik pilane dao skratiti ovakve duguljaste komade ogrtača svojih lokalnih radnika, škotskih brđana, jer su često stradavali zahvaćeni zupcima postrojenja. Poslije je nadošlo odijevanje vojne postrojbe, ceremonijal kraljevskog posjeta i izmišljanje zasebnih plemenskih tekstura tog čuvenog kariranog tartana, a ostatak je povijest.

struka

Da će doživjeti slavu za tako privlačne nogometne godine vjerojatno se nije nadala ni testilna struka ni tradicijska “struka”. Još je neobičnije mjesto gdje je struka u naše dane izbila na vidjelo, ni manje ni više no spomeničkog i kraljevskog karaktera. Naime, u šibenskom parku nadomak promičućih autobusa stoji spomenik kralju Petru Krešimiru IV., djelo kiparice Marije Ujević. Preko lijevog ramena prebačen mu je tajanstven odjevni komad… Pretpostavljate li nastavak?

Prvi put objavljeno u NIB 27. veljače 2006.

Oglasi

Komentiraj

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: