Tajna spiralnog koda

2007-01-04

Na nekidašnjoj novinskoj vijesti o oračkom pronalasku ostatka ranokršćanske crkve možda je mogao zapeti i pogled tekstilca ili dizajnera u potrazi za oblikovnim nadahnućem. Pronađeni ostatak ukrašen je, naime, križem i povezanim spiralama, kako se može nazrijeti i s novinske fotografije. Spirale kao oblikovni uzor prisutne su već na starim arheološkim fibulama, kopčama-predšasnicama današnjih puceta, no kao apstraktni ornament baštine sežu još u prethistoriju hrvatskih krajeva. Tumačilo se da je spirala u tim davnim počelima mogla odražavati ljudsku viziju stvorenja s važnim mitološkim značenjima, zmije.

Na svjetski poznatim skulpturama vladara imenom Gudeja iz mezopotamijskog grada Lagaša iz 22. stoljeća prije Krista oglavlja redovito imaju neobično ustrajnu teksturu malih spirala. Slične minijaturne spiralne teksture kasnije u povijesti tog dijela svijeta zatječemo u skulpturama nekih među perzijskim vladarima, kojima su umjetnici na sličan način rješavali prikaz dugih i ceremonijalno urešenih brada. Dijademu istog profila pola tisućljeća poslije Gudeje je nosio i čuveni zakonodavac Hamurabi, no njegov je obod dijademe na skulpturama već ravan, lišen kovrčica.

Louvre

Poput kovrči ljudske kose ili brade takva je tekstura umjetnikovo prikazivanje posve prepoznatljive strukture tekstilnih ukrasa nastalih od vunene sirovine. Zbog keratina ljudske vlasi dijele srodništvo s vunenim vlaknima (zajedno s ljudskim noktima ili životinjskim rogovima), što se može naslutiti pomiriše li se dim nastao njihovim nagorijevanjem. Među tim sirovinama vlasi i runo su zbog krljuštne strukture svojih vlakana najsličniji, pa ljudska kosa i nije posve nepoznata kao osobita tekstilna sirovina. To se udaljeno srodstvo može nazrijeti i s umjetničkih predodžbi sumerskih i perzijskih vladara kada su u pitanju ornamenti krune i tekstura brade.

Možda je upravo takvo vuneno kovrčanje bilo povodom karakterističnog popunjavanja vezom na crnom obodu narodnih crvenih kapa, nošenih diljem dinaridskog gorja do u Malu Aziju. I onda kada je taj obod posve crn, ta je crnina nastajala spiralnim popunom veza. U naše je dane iz raznih razloga jedan od poznatijih varijanti takve kape onaj narančasti s razrijeđenim crnim spiralama u dva reda, snažno naglašenom kao simbolom slavenske Dalmacije kad se u vremenu između dva svjetska rata trebalo kolektivno identificirati pred Zadrom s one strane talijanske državne granice. Ta je kapa već doživjela serijsko ubrzanje proizvodnje, pojednostavljenje kroja i veza, pa su i spirale iz guste vezene crne popune isplivale u prvi plan kao elementarni ukrasni lik.

Naravno, nijedna se od ovih razmaknutih pretpovijesnih i povijesnih pojava spirale ne nadovezuje za drugu nekom izravnom kulturnom vezom. Ornament je toliko jednostavan da se kao vizualno rješenje može polučiti već ergonomski i psihološki, ne samo kulturno-povijesnim vezama. Zanimljiva je njegova ustrajnost, koja će nas očito pratiti i u budućnosti, čitavim putem preko jumbo-plakata i računalne grafike do još neslućenih ambijenata. Znajući da se jedan od najpoznatijih portreta Gudeje nalazi u Louvreu, možda je i to jamac nekog napetog kôda koji poput onog davinčijevskog tek ima krenuti iz tih dvorana?

Prvi put objavljeno u NIB 27. rujna 2006.

Oglasi

Komentiraj

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: