Strojno rukotvorstvo

2007-01-04

Hrvatska obrtnička komora je 22. ožujka u Opatiji priredila okrugli stol o tradicijskim i umjetničkim obrtima. Negdje u trećem satu priredbe pod egidom organizacije kojoj u zaglavlju piše njemački prijevod termina “obrt” doslovno prevodiv kao “rukotvorstvo”, shvatio sam da okupljene obrtnike pred koncipiranim pravilnikom o tradicijskim i umjetničkim obrtima najviše tišti koliko bi se vremena u izradi smjelo predmeta rabiti stroj a da bi ovaj još uvijek mogao biti nazvan rukotvornim.

Takva pomutnja očito nije bila jedina. Činilo se da im nekoliko prisutnih etnologa nije olakšalo nedoumice pokazivanjem tradicija koje se mijenjaju ili izumljuju. Slične su okolnosti konstatirali i sami prireditelji suvenirskih i turističkih atrakcija – mnogokad je doslovno ponavljanje nekog privlačnog starog proizvoda ili djelatnosti postalo nemoguće, jer se izmijenio ambijent, nositelji, materijal, pa na koncu i alatke.

Iz kuta baštine, što bi prije mogli poželjeti među turističkim suvenirima: posve rukom oblikovanu maketu istarskog kažuna (tim razmjerom u tradicijskom inventaru nepoznat predmet) ili CAD/CAM tehnologijom izrađen tekstil koji će donijeti certifikat povijesnog uzorka, materijala i biljnog pigmentiranja? Ako dobro postavljeno pitanje već pruža polovicu odgovora, tada dilema bukvalnog rukotvorstva za uspješni obrt na tržištu zasigurno ne ide među njih.

Primjerice, obrtnik Marjan Šinko iz Križevačko-koprivničke županije traži suulagača u postavljanje moderne trosložne vunovlačare u okolici Knina. Laicima takav stroj naliči na ekološki ispravno postrojenje kojem se na jednom kraju ubacuje vuna, a na drugom zaželite kakvo vam predivo odgovara. Jednom riječju, nešto što danas u Hrvatskoj van Zaboka možete dobiti jedino pod rukom kakve vrlo strpljive predilje. Kako se takve mogu brojati na rijetke prste, namjeravana vunovlačara g. Šinka nadomjestila bi puknutu kariku u lancu tradicijski autentičnog obrta.

Međutim, g. Šinko neće moći računati na poticajna sredstva kakva predviđa rečeni Pravilnik HOK-a, jer se radi o industrijskom postupku. Od grada osnovano poduzeće “Centar za poduzetništvo” nije mu bilo od pomoći u koncipiranju ulaganja i razvoja. Regionalni operativni plan razvitka županije mu je zatvoren jer ne podupire poduzeća, osim u najvećim slučajevima važnima po socijalno stanje društva. Niti sredstva za pomoć povratnicima nije kvalificiran zatražiti, jer mu se lokalni kompanjon vratio otprije zadnjih pola godine.

I kakvom se rezultatu rukotvornih obrta na ovakvom primjeru možemo nadati? Sve ono što bi se moglo nadovezati na njegovu proizvodnju prediva, od kućne radinosti preko zadruga do obrta i poduzeća, neće se učiniti a tržište će popuniti suvenirska roba iz kineskih kontejnera. Formalno, zadržat ćemo kriterij tradicijskog postupka za obrtnu proizvodnju i svi će biti zadovoljni. No sutra će novac za hranu svojoj djeci moći kupiti kineski industrijski proizvođači, a predlošci za tržišni uspjeh ostat će na muzejskim policama i u glavama dizajnera.

Poslovne nedaće g. Šinka podsjećaju me na više okretnih autora mojeg mjesta, čiji mu građani vole tepati da je najstariji hrvatski grad. Osim obrtnika Đure Matavulja, koji je naprednijom šivaćom mašinom među kooperanticama katapultirao pučku crvenkapu kao najuspješniji šibenski proizvod svih vremena, na pamet može pasti i Arsen Dedić koji je svoj tekst iz 1961. “Vratija se Šime” domala počeo nalaziti pod oznakom autorstva “narodna”. A treći primjer koji je upravo industrijskom efektnošću došao posred najstrože među svim tradicijama, one liturgijske, je Dalmatinčeva katedrala. Krov i kupolu joj je napravio na način nekorišten prije i poslije njega.

Da su čekali na današnjem šalteru gdje se lupa žig administrirane tradicionalnosti, najvjerojatnije ga ne bi dobili. Po zaslugama i dosezima tomu je žigu ipak pravo mjesto tek u rukama poput njihovih. Kako u njihovo vrijeme tako i danas, povoljne ovjere neće dobiti ljudi s najbližim kopijama ili s najviše strojeva već oni s najboljim idejama.
 

Prvi put objavljeno u NIB 8. travnja 2005.

Oglasi

Komentiraj

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: