Morski grimiz

2007-01-04

Pokoju fusnotu iz kuta odjevne prošlosti mogli bi pridodati i nedavnoj javnoj vrevi s proglašenjem zaštićene nacionalne zone Jadranskog mora. Kojim bi to odjevnim putem mogli prispjeti na jadranske pučine?

Suverenitet srednjovjekovnih Mletaka nad Jadranskim morem i morima uopće iskazivao se redovitom godišnjom svečanošću “Vjenčanja s morem“ (tzv. “Sensa“) na blagdan Uzašašća, ukorijenjen u godišnjim biskupovim blagoslovima mora nakon pobjede nad Hrvatima 1000. godine. Izborni vladar čiji je identitet među svim kraljevima i carevima lako prepoznati zbog karakteristične tijare na glavi, dužd, ovaj je nadnaravni savez sklapao bacanjem prstena u more na mjestu gdje se laguna spaja s otvorenim morem. Prsten svojim oblikom podsjeća na beskonačnost i vezanost, znak je bračne obveze, a Mlečanima je napose bio i simbolom legende o papinskom ukazu pri nastanku slobodnoga grada, što im je potvrdio odaslanim prstenom.

Kao i pri svakom simboličnom poduzimanju, pri tomu su ozbiljno uzimani u obzir i svakovrsni iracionalni povodi, poput nagle promjene vremena tijekom svečanosti, kakve ceremonijalne greške ili, napose, rječitog udesa s kakvim predmetom. Ostalo je zabilježeno da se s najvećom pomnjom pratilo što se dogodilo s duždevim kišobranom. Ako se, ne daj Bože, slomio, bio je to prvorazredni navještaj loših događaja u idućih godinu dana.

Dužd je i inače imao paziti što čini s robom. Na glas izbora u duždevsku čast svjetina mu je znala razdrti ogrtač, dapače mu i raznoseći kućni imutak. Trenutak u kojem je postajao duždem bilo je prihvaćanje svečane zastave sv. Marka i njeno svojeručno vraćanje u ruke admirala, sve u sklopu razrađenog obreda u crkvi sv. Marka. Njegova pojava imala je biti uvijek razaznatljiva, jer je duždeva odjeća bila isključivo grimizne boje, s uvođenjem zlatne u najmoćnijim trenucima Republike.

Velike događaje prate i velike elaboracije. Ovaj najsvečaniji pomorski ritual propleten je i našom poviješću i prostorom. Primijetili smo da nitko nije bacio prsten s raketne topovnjače “Petar Krešimir IV. “ ili s krčkog mosta, a sad još ostaje vidjeti hoće li najveće prostorno širenje nacionalnog suvereniteta od vremena protuturskih ratova potaknuti kojeg dizajnera na prigodnu liniju proizvoda.
 

Prvi put objavljeno u NIB 11. rujna 2003.

Oglasi

Komentiraj

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: