Kostimirane inscenacije

2007-01-04

U godišnje doba rasta zelenila i turističkih sajmova, kad se po kalendaru turistički djelatnici počinju razmahivati krilima, doima se kako je jedna među isplativijim odjevnim i tekstilnim proizvodnjama malih serija ona anakronistička. Kako to? Molim vas slijediti me u kratkom geografskom obilasku Hrvatske.

Korčulanska Turistička zajednica od 2000. godine gaji “povratak u doba Marka Pola” i “viteške igre” kao uzdanice čitave turističke sezone, s klapama, kostimiranim građanima i lokalnim amaterskim glumcem koji kao Marko Polo tumači svoje dogodovštine. Kostimirano podražavanje važne povijesne bitke podsjeća na spektakl koji se u Legnanu kod Milana upriličava na spomen pobjede Milanaca nad carom Frederikom I. Barbarossom, ili na mnoga slična okupljanja poznatija pod kraticom SCA (Society for Creative Anachronism) koja od 1966. nanovo izrađuju srednjovjekovne kostime i opreme u svojem svijetu imaginarno razdijeljenom na kraljevine i kneževine sa svojim svitama i dvorjanima.

U Rabu je prije deset godina gradonačelnik potaknuo sugrađane na osnivanje udruge povijesnih samostreličara, privukao sličnu udrugu u San Marinu, uposlio vrsnu autoricu monografije hrvatskih nošnji i istaknutu kazališnu kostimografkinju na razradi njihovih povijesnih kostima a proučavatelju samostanskog arhiva objavio knjigu s podacima o ovom lokalnom natjecanju. Njihova je Udruga s objavljenom knjigom kostimografskih naputaka na turističku Fjeru privukla još pet drugih, pokazujući pred 15 tisuća posjetitelja pedesetak povijesnih zbivanja s više od tristo kostimiranih sudionika.

U Dubrovniku je lokalna udruga priredila “srednjovjekovnu tržnicu”, kroz tjedan dana svake večeri pokazujući povijesne zanate, natjecanja, muzicirajući i plešući, dok je tamošnja turistička zajednica smogla snage po povijesnim vrelima kostimirati i honorirati studente da kao povijesni “barabanti” stražare na gradskim vratima. U Labinu su na dočaravanju srednjeg vijeka jednostavno ugostili uigranu družbu iz Italije, upriličavajući kostimirani igrokaz donošenja srednjovjekovnog gradskog statuta.

Ipak je vjerojatno najuspjelije kostimirano dočaravanje prošlih vremena u prijestolnici hrvatskog baroka, a ne onima označenima renesansom ili romanikom. Turistička zajednica Varaždina već sedam godina uspijeva održavati i obogaćivati Špancirfest sa svojim Trgom obrta. Prošli put se održavao deset dana s ukupno 100 tisuća posjetitelja! Da bi došli do ovakvog uspjeha (prešutjevši ime grada mogli bi pomisliti da je riječ o nekom talijanskom ili austrijskom mjestu) u Turističkoj zajednici su imali u zadnje tri godine uložiti 270 tisuća kuna i bez profita poduprijeti tri odabrana zanata, koji su počeli proizvoditi dobit tek četvrte godine. S otvorenog sele i u zatvoreni prostor, isplaniravši uređenje dvije gradske povijesne kuće.

I čitava ta obećavajuća tržišna priča, iako drugdje već provjerena i potvrđena, još uvijek stoji na klimavim nogama. Sami prireditelji procjenjuju da je čak dvije trećine obrta uvrštavanih na ovakva turistička zbivanja neprijavljenih, jer je iz raznih razloga njihovo trajno prakticiranje neisplativo. Obrtnici i proizvođači još čekaju svoje efikasne kooperative i asocijacije. I takve želje, valjda, pristaju u proljetno doba godine.
 

Prvi put objavljeno u NIB 25. ožujka 2005.

Oglasi

Komentiraj

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: