Kako je jedan grad postao narančast

2007-01-04

Oranžiranje rubnika iz lipnja 2006.

Oranžirani rubnici iz lipnja 2006.

Grad iz kojeg pišem u svojim je prezentacijama narančaste boje, od memoranduma tvrtki, zaštitnih znakova i zaglavlja, reklama do logotipa. Prije četvrt stoljeća je na njegovim ulicama slavu počeo zadobijati sportaš u čijoj je disciplini lopta, eto, iste boje kao i uvriježena narodna kapa s kojom su pučke starine još znale šetati gradom – narančaste. I tako se dogodilo da je Dražen Petrović Zagrebu u nasljedstvo ostavio kružnu salu i poslovni toranj u središtu grada, a u Šibeniku je žigom javne i medijske naklonosti za znak grada, uz njegovu neobičnu katedralu, ovjerio jednu boju. Ta je priča počela, naravno, prije spretne košarkaške ruke, s kapom šibenkinjom.

Sve se kape ovakvog oblika uvriježeno zovu crvenkapama. U glavnoj se crti razlikuju po postojanju tjemenih šavova kojima se izvodi stožasti vrh, ili takvih šavova nema pa je kapa ravna vrha. Šibenske crvenkape su imale i jednih i drugih primjera, ovih drugih redovito iz novojih desetljeća. Drugo razlikovno obilježje crvenkapa su vezeni ukrasi, koji su istaknuli prepoznatljivost šibenske crvenkape. Na trećem mjestu je boja. Zašto je najmanje važna? Zato jer je uvijek, kako i naziv kaže, crvena. Izuzetaka ima: u Banovini ih ima posve crnih, pa ih i pored lokalnog naziva “šubara” etnolozi i dalje tipski krste crvenkapama; slično je i kod crnogorskih crvenkapa gdje je ukras crnim vezom zamijenjen crnim platnom. Crne kape istog oblika kao i crvenkape znale su biti nošene kao znak žalosti.

Jedan od takvih izuzetaka je i šibenska “narančasta crvenkapa”. Pučka predaja pamti da je veletrgovac u Italiji zakasnio s nabavkom crvene čoje za popularne narodne kape, pa se u Šibenik vratio s brodskim tovarom bala narančaste čoje. Sličnu dogodovštinu iz vremena oko 1880. zabilježio je Manfred Makale, kada zlarinski koraljari u Italiji nisu uspjeli naplatiti ulov doli balama crvene čoje od kojih su poslije svima u selu skrojeni kaputići za njih neuobičajene crvene boje. Vrijeme u kojima se ovakve naplatno-nabavne nevolje zbivaju je u povijesti kemijske tehnologije sasvim osobito. Pogled u taj kemičarski vremeplov odgonetava i tajnu šibenske narančaste crvene kape, da je tako nazovemo.

U hrvatskom jeziku uspomenu na jedan od načina dobivanja crvene boje čuva upravo njen naziv, jer se roba nije bojila samo biljnim bojilima već i insektima i prikladnim životinjicama – doslovno crvljenjem. Na mukotrpne postupke takvih bojenja podsjeća i druga stara riječ koja je označavala bojenje – glagol mastiti, s prežitkom u današnjoj riječi mastilo. Tekstilni bojadisari prošlosti bili su mastioci. Nakon toga u probitačnu tekstilnu industriju ulaze anilinske, pa sintetske boje, i u razdoblju suživota s prirodnim pigmentima s novim se postupcima bojenja upoznaju milijuni u kućanstvima diljem svijeta.

Nijanse crvene boje bliske narančastoj u narodnoj nošnji i kućnoj proizvodnji postojale su i prije ulaska umjetnih pigmenata na tržište. Pučanima su umjetne tvari za bojenje robe olakšale život na dva važna načina. Ta su sredstva dolazila znatno čišća od prirodnih pigmenata, tijekom kućnih spravljanja kontaminiranih mnogim usputnim tvarima. Stoga je novim bojanjima mogao ovladati i netko posve nevičan prijašnjim umijećima. Doskora su se kućna pripravljanja boja posve izobičajila, pa etnografi već koncem XIX. st. u hrvatskim selima bilježe da običan način bojenja počinje kupnjom kemijskog sredstva u dućanu.

Nove su tvari ponudile zapanjujući izbor lako izvedivih nijansi, nešto što je u ranijim prirodnim pigmentiranjima valjalo vrlo pažljivo dozirati za neizvjestan ishod. Jedna od tih prodornih nijansi bila je i narančasta.

Stara svijetlo crvena boja šibenskih nošnji, nijansom bliska kasnijoj narančastoj, nije joj podudarna. Karakteristična organska nečistoća prirodnih (uglavnom biljnih) bojila ostavljala je za sobom tekstilne plohe koje, zagledane posve izbliza, nisu bile apsolutno jednoliko obojene. Takve mikroskopske nejednakosti u oku nemaju izgled nekakvih mrlja ili nijansiranih prijelaza, već svoj smirujući učinak ostvaruju na osjetilnoj razini očnog živca. Umjetna narančasta boja, kao i druge takvog podrijetla, tekstil pigmentiraju slično kao i plastiku – posve ravnomjerno i bez ikakvih mikroskopskih oscilacija. Zato je, iz jednostavnog nervnog razloga, pogled na staru crvenu kapu oku bukvalno ugodniji od onog koji pada na narančastu kapu, jer starih narančastih kapa izvedenih prirodnim bojama nema.

Industrijska proizvodnja narančastih bojila čak i prethodi Perkinovom izumu anilinske boje 1856., iz godina oko 1820. kada je John Mercer (još jedno tehnološki besmrtno ime) izveo niz novih žutih i narančastih nijansi upotrebom kromovih soli. Kasnije je u stvaranjima narančastih pigmenata korišten i mangan. Da li je kasnija industrijska prisutnost mangana u Šibeniku pripomogla proizvodnji “narančaste crvenkape”, do sada nije poznato. Sigurno je, pak, da je koncem XIX. st. pripadnost srednjoeuropskom krugu posredstvom austrijske vlasti pomogla kontaktu s najživljom kemijsko-tehnološkom scenom onoga doba, onom u velikim njemačkim tvornicama kojima su rješenja bojenja tkanina donosila velik profit (na spomen je ostalo, primjerice, slovo “A” iz tvorničke kratice “BASF” koje označava anilin). Tako je i narančasta boja masovno rabljenog tekstila, u stvari, prisjećanje na napredni industrijski Šibenik pretežitog dijela XIX. st. kojeg je u vremenu nakon gubitka Mletaka i ujedinjenja talijanskih zemalja dokrajčilo austrijsko predimenzioniranje Trsta kao jedine važne jadranske luke.

Moć tekstilaca nije malena. Sluče li se kroz jedno ili dva stoljeća prikladne okolnosti, čitav grad mogu predstaviti jednom bojom iz svojih kupki. Kao u lijepoj bajci, na kraju je došao i čarobnjakov dodir. Umjesto štapića poslužila je lopta.

Prvi put objavljeno u NIB 27. siječnja 2006.

Oglasi

Komentiraj

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: