Daljnja muška posla

2007-01-04

Ove je godine Etnografski muzej Istre u Pazinu od travnja do konca rujna svoj izložbeni prostor posvetio naizgled neobičnoj tradiciji, muškom tkalstvu. Filmovi, književnost i nazivi mjesta mogu podsjetiti da se i u Hrvatskom Zagorju tkalo muškim rukama, a bliže obali se takva navada danas više ne doima familijarnom. Oporuke s konca srednjeg vijeka ipak nas podsjećaju kako na lokalne suknare, podstrigače i krojače sukna, tako i na muške tkalce, dok je u Dubrovniku takav obrt tijekom prve polovice XV. st. prednjačio u gospodarstvu Grada-Republike. I na drugim stranama svijeta znali su tkati muškarci. Nakon povijesnih kraljevstava zapadne Afrike, koji su najvještije tkalce unaprjeđivali za dvorske obrtnike, ostala je i dan-danas živa tradicija ovakve tekstilne razdiobe posla. Koliko je muškaraca bilo u tkanju povijest je zabilježila makar onda kad je nešto krenulo naopako, poput engleskih ludita 1826., uništavanja mehaniziranih svilenih tkaonica u turskoj Bursi ili u dalekoj južnoj Kini, gdje se je u razornom rušenju okupilo ne manje od 10 tisuća tkalaca iskusnih i u borilačkim vještinama.

Radi snage muškaraca mnogo ih je više društava uključivalo u izradu samih sprava i u neke od poslova u pripravi tkalačkog procesa, makar od strižućih zadaća na razmeđi posla pastira i prelca.

Zajednički je nazivnik predindustrijskih muških tkalstava ulazak muškaraca u ovu proizvodnju tamo gdje je ona prelazila granice kućne samodostatnosti i postajala isplativim izvozom. Takav poučak nudi i pazinska izložba. Preostali živući tkalci Istre svojim se umijećem naslanjaju na uobičajene dolaske tkalaca iz Furlanije, s koncem XIX. st. i kasnije sve to na manje.

A prvo takvo tkalstvo u samoj Furlaniji sačuvano je spomenom doseljavanja tkalca iz Firence 1348., ugovorom obvezanog na tkanje “za potrebe Francuske, Firence, Milana, Verone i Coma”. O tomu zorno svjedoči katalog, koji izložbu prati zajedno s originalnim DVD-izdanjem.

Vještina tkalaca nije ležala u alatu, već u znanju i snazi. Isticali su se radom na većem broju listova tkalačkog stana i time složenijih rasporeda tkanja poput serža ili brokata. Novije mitološke rekonstrukcije takva istaknuta tkanja s osobitim geometrijskim likovima mitoloških značenja smještaju u sam korijen svadbenog obreda drevnih Grka, kad se treći i zadnji dan svadbe označavao mladoženjinim darom vrsno otkanog prekrivača pod kojim će mladenci provesti svoju prvu bračnu noć. Prvi je takav prekrivač svojim rukama za mladenku otkao ni manje ni više do sam Zeus. Euripid u fragmentu svojeg teksta shodno tomu i svakoj djevojci priželjkuje da završi pod prekrivačem uzornoga muža. Žene su takvo ritualno mjesto u grčkom mitu dobijale samo u logičnim iznimkama: muškobanjaste Amazonke ljubavničkim prekrivačima su nagradile Argonaute koji su ih nosili dalje na svojoj dugoj plovidbi, a Penelopa bi noću rastkala svoj dnevni tkalački uradak (prekrivač “pharos“) ne bi li nedovršenošću takvog kućnog dara odgodila ulazak “domazeta” (udanog muškarca) iz redova prosaca. Alkibijadova sentenca iz Platonova “Symposiuma” daje naslutiti asocijativnost prekrivanja čak i među homoseksualnim ljubavnicima (odl. 219 b-c).

Tkalci se pamte i kao putujući majstori koji bi dolazili raditi na kućnim tkalačkim stanovima, sa svojim bilježnicama tkalačkih uzornika i oglednicima komadića gotovih tkanja kao jedinom poputbinom. Osvit industrijalizacije dokončao je ovakve migracije, zamjenjujući ih šetnjom do biranijih tekstilnih i odjevnih dućana. Današnja su se rukotvorstva ove vrste iz odjevne domene preselila u područje suvenirskog i dekorativnog trženja, gdje bi možda i neki današnji tkalac našao sebi dostatnog posla. Da li bi mu se vrsna Zeusova obrtnica mogla upisati u radnu knjižicu, to već nije posve jasno.
 

Prvi put objavljeno u NIB 29. listopada 2004.

Oglasi

Komentiraj

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: